Naši Ribnjaci
Naši ribnjaci okruženi su čistom, netaknutom prirodom.
Naš najveći i najstariji ribnjak Grudnjak, izgrađen 1912., smješten je u podnožju Papuka, zaštićenog parka prirode, bogatog šumom, planinskim izvorima i potocima, čije se bistre i čiste vode slijevaju i u naš ribnjak. To je važno, jer kakva je voda – takva je riba.
Naši Ribnjaci
Slatkovodno ribnjačarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, osobito uz tokove Drave, Save i Dunava.
Ribogojilišta su poznata još iz srednjeg vijeka, kad su šaranski ribnjaci bili obvezni uz samostane.
Prvi ribnjaci grade se u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, i to većinom u Slavoniji na prijašnjim terenima močvarnih šuma i livada. Područje Slavonije bilo je idealno zbog izvora bistre vode koja se slijevala s obližnjih gora Psunj i Papuk, kao i brojnih potoka koji su tekli kroz slavonsku ravnicu i iz kojih su se napajali ribnjaci.
Naši Ribnjaci
Bioraznolikost
Ribnjaci su močvarna staništa na kojima obitava više od 40% vrsta biljaka i životinja.
Na ribnjacima obitava 90% populacije nekih vrsta ptica močvarica (npr. Chlidonias hybrida bjelobrada čigra, Aythya nyroca patka njorka). Šaranski ribnjaci su prirodna staništa vodenog bilja i tršćaka, potrebnih za gniježđenje ptica. Zbog napuštanja uzgoja ribe na većem dijelu šaranskih ribnjaka, u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj je došlo do zarastanja i nestanka močvarnih staništa. U preostalim ribnjacima na biološku raznolikost negativno su utjecali i nepredvidivi vodni režim, ali i sve veće suše.
